PRAVILNA TERMIČKA OBRADA

• Pravilna termička obrada hrane uništava većinu bakterija koje mogu uzrokovati trovanje hranom.
• Pripremljena, skuhana hrana treba ostati vruća do serviranja ili se može brzo ohladiti i pohraniti na hladno mjesto.
•Prilikom pripreme peradi, svinjetine, mljevenog mesa ili kotleta (kobasice, burgeri) posebno je važno osigurati da njihov središnji dio dosegne temperaturu od 70 stupnjeva C na najmanje 2 minute.

Najmanje vrijeme potrebno za prikladnu termičku obradu mesa
Srednji dio mesa mora dosegnuti navedenu teperaturu u trajanju od:
60 stupnjeva C - 45 minuta
65 stupnjeva C - 10 minuta
70 stupnjeva C - 2 minute
75 stupnjeva C - 30 sekundi
80 stupnjeva C - 6 sekundi

Nedovoljno kuhano meso ili perad mogu i dalje sadržavati štetne mikroorganizme. Zato je važno provjeriti boju mesa u unutrašnjosti, kao i da li su njihovi sokovi nakon termičke obrade krvavi.

HLAĐENJE
Čuvanje hrane na hladnom mjestu spriječava rast i razmnožavanje mikroorganizama. To se posebno odnosi na namirnice kojima je na deklaraciji navedeno uputstvo za čuvanje na određenoj temperaturi, te na termički obrađenu hranu koja se neće odmah servirati ili određene vrste gotovih salata. Važno je ne ostaviti navedene vrste hrane na sobnoj temperaturi.
Ne zaboravite na slijedeće činjenice;
• Čuvanje na hladnom mjestu podrazumijeva održavanje temperature ispod 8 stupnjeva C
• Namirnice koje se moraju čuvati na hladnom mjestu potrebno je odmah spremiti u hladnjak
• Spremite u hladnjak sve namirnice (uključujući povrće) koje se se neće odmah servirati
• Nakon dostave, odmah spremite u hladnjak sve lako pokvarljive namirnice odnosno sve zamrznute namirnice u zamrzivač.
• Termički obrađena hrana mora se brzo ohladiti i spremiti u hladnjak, najbolje unutar 30 minuta od kuhanja. No, navedeno vrijeme ne bi smjelo biti dulje od 1 do 2 sata.

• Prilikom hlađenja odvojite sirove namirnice od termički obrađene hrane.

• Prilikom pripreme hrane ohlađene namirnice treba držati izvan hladnjaka što je moguće kraće.
• Važno je provjeravati ispravnost rada odnosno temperature hladnjaka i zamrzivača (običnim termometrom). Najprikladnija temperatura za hladnjake je 4 stupnja C, a za zamrzivače - 18 stupnjeva C.

 

Izvor:

http://www.zdravlje.hr/clanak.php?id=12507

 

spada u niz pomotehničkih operacija, koje u voćnjacima radimo cijele godine dakle od faze mirovanja voćaka, i tijekom cijele vegetacijske dobi.

Suština rezidbe nije u shvaćanju precizne tehnike i matematičke preciznosti, nego u uspješnom individualnom komuniciranju rezača s voćkom odnosno u dobrom poznavanju fiziologije voćaka.

Uzgojni oblik treba biti tako planiran da omogući uspješno provođenje svih agrotehničkih operacija, a posebno da omogući visoko produktivnu berbu od 1200 kg do 2000 kg u 8 sati po beraču.

Da bismo mogli pravilno odrediti vrijeme, način i intenzitet rezidbe moramo voditi računa o slijedećem:

- kolika je bila rodnost u prethodnoj godini, kakva je bila kvaliteta plodova i kolika je bila prosječna debljina i težina plodova
- kada je berba počela, koliko je trajala i kakve su bile vremenske prilike do kraja vegetacije

Potrebno je i izračunati površinu presjeka debla na visini 20 cm od cjepljenog mjesta. I taj podatak ćemo koristiti pri donošenju odluke o tome koliko ćemo sa rodom opteretiti stablo.

Svaki rezač mora poznavati i poštivati i određena pravila u rezidbi.
 

Što voćka više raste to rezidba treba biti manja. Najučinkovitije sputavanje rasta postižemo upotrebom podloga kržljavijeg rasta, visinom cijepljenja i plićom sadnjom sadnica.

 

Što je voćka mlađa, to je njezin potencijal rasta veći i obrnuto, što je voćka starija to je njezin potencijal rasta manji, rana rezidba utječe na povećanje potencijala rasta, a kasnija rezidba ga smanjuje mali potencijal roda povećava potencijal rasta voćaka, a srednji i veliki potencijal roda smanjuje potencijal rasta.

 

Korekciju smanjenog potencijala rasta smanjujemo agrotehničkim mjerama (prihrana, navodnjavanje i obradom međurednog i prostora u redu), intenzivnijom i ranom rezidbom, te kemijskim i pravovremenim ručnim prorjeđivanjem plodova,

 

Korekciju povećanog potencijala rasta smanjujemo minimalnom i što kasnijom rezidbom i naknadnim ljetnim rezidbama, upotrebom retardanata za sputavanje rasta i rezidbom korijena, agrotehničkim mjerama (smanjena ili izostavljena prehrana, smanjeno ili minimalno navodnjavanje, uži herbicidni pojas, i rjeđa obrada međurednog prostora).



Iz svega navedenoga slijedi da:

mlade-manje rodne voćke ili voćke velikog rasnog potencijala ili voćke malog potencijala roda režemo kasno i minimalno
starije-rodne voćke sa smanjenim ili čak malim minimalnim potencijalom rasta a povećanim potencijalom roda režemo adekvatno ranije, srednje jako ili jače.

Cilj svakog voćara trebao bi biti optimalni broj rodnih pupova svake godine. Ukoliko je potrebno povećati proizvodni volumen voćnjaka, potrebno je poticati rast ovogodišnjih izboja. Kada je proizvodni volumen popunjen, potrebno je sputavati rast i poticati zametanje cvjetnih pupova.



Još uvijek mnogi voćari rezidbu provode u jednom ili eventualno dva navrata.

Težiti bi trebalo tome da voćari rezidbu provode i u do pet navrata kroz cijelu vegetaciju.

Situacija je često loša u voćnjacima u kojima rezidbu obavljaju najamni rezači, koji sa voćnjakom nisu uspostavili pravi odnos.

Rezidbom moramo stvoriti takav rodni volumen koji će omogućiti redovitu rodnost npr. jabuka od 45 do 55 tona/ha.
 

Da bi rezidba bila učinkovita i ne suviše naporna za rezača, potrebno ju je obavljati sa prikladnim alatima.

Voćarski alat za rezidbu potrebno je čistiti i oštriti svaki dan, a ne tek u trenutku kada osjetimo da više nije za upotrebu. 

 

Protekli tjedan voćari Međimurskog kraja imali su priliku biti na predstavljanju primjene novih električnih škara u rezidbi voćnjaka. I zaista interes su pokazali svi koji su u to maglovito i hladno jutro imali volju doći u voćnjak voćara Steve Mutvara, koji se i ovog puta pokazao kao pravi domaćin, gdje smo održali prezentaciju. Za pohvaliti je i dolazak predstavnika učenika i profesora poljoprivredne strukovne škole iz Čakovca koji su i sami imali priliku isprobati rezidbu, a samo izlaganje je bilo i edukativnog karaktera. Na poćetku predstavnik francuske tvrtke Infaco, proizvođač tih elektrocoup škara, je vrlo opširno iznio detalje na koje treba obratiti pažnju prilikom rukovanja sa tim škarama. Iako škare na prvi pogled djeluju opasno, svi smo imali priliku uvjeriti se da škare, ukoliko se pravilno primjenjuju nisu nimalo opasnije od mehaničkih škara. Kako su neki od voćara imali priliku raditi s pneumatskim škarama vrlo su lako uoćili razliku i prednosti tih elektrocoup škara. Više pojedinosti o samim škarama možete vidjeti na stranicama u opisu proizvoda. Voćari su postavljali razna pitanja i htjeli se uvjeriti da li cijena proizvoda opravdava ono što takve škare nude. Kako je želja i cilj svakog voćara olakšati si posao i smanjiti troškove u voćnjaku primjena naprednijih i suvremenijih tehnologija u voćarstvu je neminovna.