Rezidba voćaka

spada u niz pomotehničkih operacija, koje u voćnjacima radimo cijele godine dakle od faze mirovanja voćaka, i tijekom cijele vegetacijske dobi.

Suština rezidbe nije u shvaćanju precizne tehnike i matematičke preciznosti, nego u uspješnom individualnom komuniciranju rezača s voćkom odnosno u dobrom poznavanju fiziologije voćaka.

Uzgojni oblik treba biti tako planiran da omogući uspješno provođenje svih agrotehničkih operacija, a posebno da omogući visoko produktivnu berbu od 1200 kg do 2000 kg u 8 sati po beraču.

Da bismo mogli pravilno odrediti vrijeme, način i intenzitet rezidbe moramo voditi računa o slijedećem:

- kolika je bila rodnost u prethodnoj godini, kakva je bila kvaliteta plodova i kolika je bila prosječna debljina i težina plodova
- kada je berba počela, koliko je trajala i kakve su bile vremenske prilike do kraja vegetacije

Potrebno je i izračunati površinu presjeka debla na visini 20 cm od cjepljenog mjesta. I taj podatak ćemo koristiti pri donošenju odluke o tome koliko ćemo sa rodom opteretiti stablo.

Svaki rezač mora poznavati i poštivati i određena pravila u rezidbi.
 

Što voćka više raste to rezidba treba biti manja. Najučinkovitije sputavanje rasta postižemo upotrebom podloga kržljavijeg rasta, visinom cijepljenja i plićom sadnjom sadnica.

Što je voćka mlađa, to je njezin potencijal rasta veći i obrnuto, što je voćka starija to je njezin potencijal rasta manji, rana rezidba utječe na povećanje potencijala rasta, a kasnija rezidba ga smanjuje mali potencijal roda povećava potencijal rasta voćaka, a srednji i veliki potencijal roda smanjuje potencijal rasta.

Korekciju smanjenog potencijala rasta smanjujemo agrotehničkim mjerama (prihrana, navodnjavanje i obradom međurednog i prostora u redu), intenzivnijom i ranom rezidbom, te kemijskim i pravovremenim ručnim prorjeđivanjem plodova,

Korekciju povećanog potencijala rasta smanjujemo minimalnom i što kasnijom rezidbom i naknadnim ljetnim rezidbama, upotrebom retardanata za sputavanje rasta i rezidbom korijena, agrotehničkim mjerama (smanjena ili izostavljena prehrana, smanjeno ili minimalno navodnjavanje, uži herbicidni pojas, i rjeđa obrada međurednog prostora).



Iz svega navedenoga slijedi da:

mlade-manje rodne voćke ili voćke velikog rasnog potencijala ili voćke malog potencijala roda režemo kasno i minimalno
starije-rodne voćke sa smanjenim ili čak malim minimalnim potencijalom rasta a povećanim potencijalom roda režemo adekvatno ranije, srednje jako ili jače.

Cilj svakog voćara trebao bi biti optimalni broj rodnih pupova svake godine. Ukoliko je potrebno povećati proizvodni volumen voćnjaka, potrebno je poticati rast ovogodišnjih izboja. Kada je proizvodni volumen popunjen, potrebno je sputavati rast i poticati zametanje cvjetnih pupova.



Još uvijek mnogi voćari rezidbu provode u jednom ili eventualno dva navrata.

Težiti bi trebalo tome da voćari rezidbu provode i u do pet navrata kroz cijelu vegetaciju.

Situacija je često loša u voćnjacima u kojima rezidbu obavljaju najamni rezači, koji sa voćnjakom nisu uspostavili pravi odnos.

Rezidbom moramo stvoriti takav rodni volumen koji će omogućiti redovitu rodnost npr. jabuka od 45 do 55 tona/ha.
 

Da bi rezidba bila učinkovita i ne suviše naporna za rezača, potrebno ju je obavljati sa prikladnim alatima.

Voćarski alat za rezidbu potrebno je čistiti i oštriti svaki dan, a ne tek u trenutku kada osjetimo da više nije za upotrebu.